Vodiči · provjereno 3. 10. 2026.
Olakšica za niže plaće: manji doprinos za I. stup do 1.300 € bruto
Olakšica za niže plaće smanjuje doprinos koji se iz tvoje plaće uplaćuje u I. mirovinski stup, iz kojeg se isplaćuju današnje mirovine. To nije porezna olakšica: smanjuje se osnovica, to jest iznos na koji se računa doprinos za I. stup od 15 % (20 % ako si samo u I. stupu). Uvele su je izmjene Zakona o doprinosima (NN 114/23), na snazi od 1. 12. 2023., a uređuje je članak 21.a tog zakona.
Tko ima olakšicu
Olakšicu ima svatko čija ukupna bruto plaća za određeni mjesec nije veća od 1.300,00 €. Ne moraš je tražiti. Ako imaš jednog poslodavca, olakšica se uračunava u obračun plaće bez ikakve izjave s tvoje strane. Iznimka je mjesec u kojem počneš raditi: tada moraš dati izjavu (čl. 21.a st. 6), kako je opisano niže.
Iznos olakšice ne ovisi o radnom vremenu ni o broju dana osiguranja u tom mjesecu (čl. 21.a st. 3). Uz pola radnog vremena i 500,00 € bruto olakšica je punih 300,00 €, jednako kao uz 700,00 € bruto.
Minimalna plaća za 2026. iznosi 1.050,00 € bruto (Uredba o visini minimalne plaće, NN 132/25), pa i ona ulazi u raspon olakšice.
Ako se plaća za jedan mjesec isplaćuje u više dijelova, olakšica se uračunava u prvu isplatu. Ako je veća od osnovice te isplate, ostatak se uračunava u sljedeće isplate za isti mjesec (čl. 21.a st. 4).
Kako se računa
Gleda se ukupna bruto plaća za mjesec na koji se plaća odnosi (čl. 21.a st. 1 i 2):
- do 700,00 €, uključujući 700,00 €: osnovica za I. stup manja je za 300,00 €
- od 700,01 € do 1.300,00 €: osnovica je manja za 0,5 × (1.300,00 € − bruto)
- iznad 1.300,00 €: olakšice nema
U taj se iznos ne broje bonus za rezultate, dodatna plaća izvan redovne mjesečne ni dio nagrade iznad neoporezivog iznosa. Zakon o doprinosima ih ne smatra plaćom nego ostalim primicima (čl. 22. st. 3. t. 1. i 4.), a olakšica umanjuje samo osnovicu od plaće (čl. 21.a st. 1.). Doprinosi se na njih plaćaju u punom iznosu.
Olakšica se smanjuje postupno, pa na 1.300,00 € nema skoka: formula tu daje točno nulu. Kod plaće manje od 300,00 € bruto olakšica ne može biti veća od same plaće (Pravilnik o doprinosima, čl. 16.b st. 1). Uz 250,00 € bruto olakšica je 250,00 €, a doprinos za I. stup 0,00 €.
Olakšica se odnosi samo na I. stup. Doprinos od 5 % za II. stup, koji ide na tvoj osobni račun u mirovinskom fondu, računa se na cijeli bruto. Na cijeli bruto računa se i doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 %, koji poslodavac plaća povrh bruta, pa je trošak poslodavca jednak s olakšicom i bez nje.
Ako si samo u I. stupu, doprinos od 20 % računa se na umanjenu osnovicu. Uz 1.100,00 € bruto olakšica je 100,00 €, a doprinos za I. stup 200,00 €.
Uz porezne stope 20 / 30 %, bez djece na poreznoj kartici i s oba mirovinska stupa:
| Bruto | Olakšica | Neto |
|---|---|---|
| 500,00 € | 300,00 € | 445,00 € |
| 700,00 € | 300,00 € | 604,00 € |
| 1.000,00 € | 150,00 € | 778,00 € |
| 1.050,00 € | 125,00 € | 807,00 € |
| 1.200,00 € | 50,00 € | 894,00 € |
| 1.300,00 € | 0,00 € | 952,00 € |
Porezne stope ovise o gradu ili općini u kojoj živiš. Stope za svoje mjesto naći ćeš na popisu gradova i općina.
Primjer: minimalna plaća u Zagrebu
Uz 1.050,00 € bruto olakšica je 125,00 €. Doprinos za I. stup računa se na bruto umanjen za olakšicu i iznosi 138,75 €, a doprinos za II. stup 52,50 €. Dohodak (bruto umanjen za doprinose) iznosi 858,75 €. Od dohotka se oduzima osobni odbitak od 600,00 €, a na ostatak se plaća porez po zagrebačkoj stopi od 23 %, što je 59,51 €. Neto je 799,24 €, jednako kao u kalkulatoru Porezne uprave u aplikaciji mPorezna.
Bez olakšice doprinos za I. stup bio bi 157,50 €, porez 55,20 €, a neto 784,80 €. Olakšica dakle ne povećava neto za cijelu uštedu na doprinosu: manji doprinos znači veći dohodak, a na veći dohodak plaća se i nešto više poreza.
Drukčije je kad poreza ionako nema. S jednim djetetom na poreznoj kartici osobni odbitak pokriva cijeli dohodak, pa je u Zagrebu neto uz 1.050,00 € bruto 858,75 € s olakšicom, a bio bi 840,00 € bez nje. Tada cijelu uštedu na doprinosu dobiješ u neto plaći.
Što olakšica znači za povišicu
Između 700,01 € i 1.300,00 € svaki dodatni euro bruto plaće smanjuje olakšicu za 50 centi. Zato ti od povišice u tom rasponu ostaje nešto manje nego od jednake povišice iznad 1.300,00 €, ako se obje oporezuju po istoj stopi.
Uz stope 20 / 30 % i bez djece neto iznosi 894,00 € kod 1.200,00 € bruto, 952,00 € kod 1.300,00 € i 1.016,00 € kod 1.400,00 € bruto. Povišica s 1.200,00 € na 1.300,00 € donosi manje neta od povišice s 1.300,00 € na 1.400,00 €, ali neto i dalje raste. Koliko ti točno ostaje od ponuđene povišice, izračunaj u Pregovaraču.
Dva ili više poslodavaca
Granica od 1.300,00 € odnosi se na zbroj svih tvojih bruto plaća u mjesecu, a ne na svaku plaću zasebno. Olakšica izračunata iz zbroja dijeli se među poslodavcima razmjerno bruto plaći kod svakog od njih (čl. 21.a st. 5).
Primjer: 600,00 € bruto kod jednog i 400,00 € kod drugog poslodavca ukupno su 1.000,00 €, pa je olakšica 150,00 €. Prvi poslodavac umanjuje osnovicu za 90,00 €, a drugi za 60,00 €. Ako su plaće 800,00 € i 700,00 €, zbroj prelazi 1.300,00 € i olakšice nema ni kod jednog poslodavca, iako je svaka plaća sama za sebe ispod granice.
Poslodavci za tvoje druge plaće saznaju na jedan od dva načina (Pravilnik o doprinosima, čl. 16.b):
- Izjava. Svim poslodavcima javiš koliko poslodavaca imaš u tom mjesecu i kolika ti je bruto plaća kod svakog od njih. Izjavu daješ prije nego što ti se u tom mjesecu isplati prva plaća. Svaki poslodavac ti na zahtjev mora reći kolika je tvoja bruto plaća kod njega.
- Podaci Porezne uprave. Ako nema izjave, poslodavci koriste podatak Porezne uprave o tvom pravu na olakšicu, utvrđen prema plaćama iz prethodnog mjeseca. Taj se podatak smatra konačnim, bez obzira na to koliko zaradiš u tekućem mjesecu. Svim poslodavcima možeš i unaprijed reći da izjave nećeš slati, pa tada svi koriste te podatke.
Kad tijekom mjeseca počneš raditi kod novog poslodavca, izjava je obvezna. Moraš je dati svim poslodavcima, inače za taj mjesec nemaš pravo na olakšicu (čl. 21.a st. 6). Porezna uprava u brošuri pod to ubraja i prelazak s jednog posla na drugi i sam početak radnog odnosa.
Kalkulator na naslovnici računa s jednim poslodavcem. Ako radiš na više mjesta, olakšica na tvojim platnim listama može biti manja od one koju pokazuje kalkulator, a može je i uopće ne biti. Bruto kod drugog poslodavca možeš upisati u naprednom kalkulatoru.
Utječe li olakšica na mirovinu
Ne. Za prava iz mirovinskog osiguranja uzima se osnovica bez umanjenja (čl. 21.a st. 7), dakle cijela bruto plaća. Porezna uprava to u brošuri kaže izravno: prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se kao da su doprinosi plaćeni prema isplaćenoj bruto plaći.
Ni u II. stupu ništa ne gubiš, jer se doprinos od 5 % i dalje računa na cijeli bruto i u punom iznosu ide na tvoj račun u fondu. Olakšica ti tako podiže neto, a mirovinska prava ostaju ista kao bez nje. Cijeli obračun plaće, od bruta do neta, opisan je korak po korak na stranici Kako se računa.
Izračunaj neto za svoju plaću →
Izvori
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, čl. 4 (novi čl. 21.a) i čl. 28 (NN 114/23)
- Zakon o doprinosima, pročišćeni tekst, čl. 13, 14, 17, 19, 20, 21 i 21.a
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima, čl. 4 (novi čl. 16.b) (NN 143/23)
- Porezna uprava: Brošura, umanjenje mjesečne osnovice za MO I. stup
- Porezna uprava: Umanjenje mjesečne osnovice doprinosa za mirovinsko osiguranje, primjeri načina obračuna
- Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu, čl. 1 (NN 132/25)
Još vodiča
- Minimalna plaća 2027.: 1.130 € bruto, neto od 843,90 do 869,24 €
- I. i II. mirovinski stup: doprinosi i najviša osnovica u 2026.
- Plaća od dva poslodavca: porezna kartica, olakšica i godišnji obračun
- Osobni odbitak u 2026.: djeca, uzdržavani članovi i invaliditet
- Stope poreza na dohodak u 2026.: niža i viša stopa i tko ih određuje
- Upola manji porez u Vukovaru i na potpomognutim područjima I. skupine: oznaka P1
Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.