Vodiči · provjereno 4. 10. 2026.

Treći mirovinski stup: državni poticaj, uplate poslodavca i isplata

Treći mirovinski stup, kraće III. stup, dobrovoljna je mirovinska štednja. Novac se uplaćuje na tvoj osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu, fond ga ulaže, a država na uplate svake godine dodaje poticaj (Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čl. 1. i 135.).

Po čemu se razlikuje od I. i II. stupa

U I. i II. stup obvezno ide 20 % tvoje bruto plaće. Iz I. stupa isplaćuju se današnje mirovine, a II. stup tvoja je štednja u obveznom mirovinskom fondu. III. stup nije obvezan, kao ni uplate u njega: i kad prestaneš uplaćivati, ostaješ član fonda (čl. 118. st. 6.).

Novac na računu tvoja je osobna imovina: na njemu se ne može provesti ovrha protiv tebe niti se može dati u zalog, a nasljeđuje se (čl. 105.). Kod II. stupa ušteđevina u nekim slučajevima prelazi u državni proračun.

Fondovima upravljaju mirovinska društva, a mogu i društva koja upravljaju obveznim mirovinskim ili investicijskim (UCITS) fondovima. Svima treba odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (čl. 98. st. 1.), a za sva vrijede pravila koja zakon propisuje za mirovinska društva (čl. 15. st. 3.).

Ugovor o članstvu možeš raskinuti bez navođenja razloga u roku od 15 dana od prve uplate (čl. 117. st. 1.). Možeš biti član i više fondova odjednom (čl. 114. st. 2.).

Fond može biti otvoren ili zatvoren (čl. 3. t. 4. i 5.). U otvoreni se može učlaniti svatko. Zatvoreni ima pokrovitelja, primjerice poslodavca, sindikat ili udrugu samostalnih djelatnosti, koji za članove redovito uplaćuje, najmanje jednom godišnje (čl. 3. t. 29. i čl. 129. st. 1.).

U zatvoreni fond mogu se učlaniti sadašnji i bivši radnici, odnosno članovi pokrovitelja, te samozaposlene osobe (čl. 120. st. 1.). Poslodavac koji je pokrovitelj mora ga ponuditi svim radnicima ili cijeloj stručnoj kategoriji radnika, a ulazak u fond ne smije biti uvjet za zaposlenje (čl. 122. st. 1. i 2.).

Koliko dodaje država

Državni poticaj iznosi 15 % ukupnog iznosa uplaćenog na tvoj račun u prethodnoj kalendarskoj godini, a računa se na najviše 663,61 € uplata, pa veće uplate ne povećavaju poticaj (čl. 135. st. 1. i 4.).

Pravo na poticaj daje ti hrvatsko državljanstvo ili prebivalište u Hrvatskoj. Ako nemaš ni jedno ni drugo, a prebivalište ti je u drugoj državi Europske unije (EU) ili Europskog gospodarskog prostora (EGP), poticaj ti pripada samo dok se u Hrvatskoj za tebe uplaćuje doprinos za II. stup (čl. 135. st. 2. i 3., čl. 3. t. 17.).

Poticaj se odobrava za samo jedan fond. Ako si u više njih, do 1. veljače svake godine javljaš mirovinskom društvu na koji ga račun želiš, a inače ide u fond u koji je za tu godinu uplaćeno najviše (čl. 140.).

Poticaj stiže iduće godine. Mirovinsko društvo zahtjev za prethodnu godinu podnosi do 1. ožujka, za uplate u 2026. dakle do 1. 3. 2027. Kad novac primi iz proračuna, upisuje ga na račune članova u roku od osam radnih dana (čl. 137.). Upisani poticaj dio je tvoje imovine u fondu (čl. 139.).

Uplate poslodavca: do 67,00 € mjesečno bez poreza

Ako ti poslodavac uz tvoj pristanak uplaćuje u domaći, registrirani dobrovoljni mirovinski fond, uplate su neoporezive do 67,00 € za svaki mjesec, odnosno ukupno do 804,00 € godišnje (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. t. 18.). Na taj se iznos ne plaćaju ni doprinosi, pa uplata ne ulazi u bruto i ne mijenja ti neto (Zakon o doprinosima, čl. 22. st. 3. t. 3.).

Sve iznad toga smatra se plaćom, pa se na to plaćaju porez i doprinosi (Zakon o porezu na dohodak, čl. 21. st. 1. t. 1. podtočka e; Zakon o doprinosima, čl. 22. st. 3. t. 3.). Neoporezivo je samo ono što poslodavac uplaćuje na svoj trošak (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 5. st. 11.). Dio plaće koji ti uz tvoje pisano odobrenje obustavlja i uplaćuje u zatvoreni fond (Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čl. 122. st. 3.) tvoja je uplata, a ne neoporeziva uplata poslodavca.

Primjer za 1.500,00 € bruto u Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici: uplata od 67,00 € u III. stup ne mijenja ni neto ni bruto II, odnosno ukupni trošak plaće za poslodavca, a cijela ide na tvoj račun. Kad bi poslodavac isti trošak pretvorio u povišicu, izgledalo bi ovako:

Zagreb, mjesečno Uplata u III. stup Povišica umjesto uplate
Bruto 1.500,00 € 1.557,51 €
Bruto II 1.747,50 € 1.814,50 €
Uplata u III. stup 67,00 € nema
Neto 1.062,00 € 1.097,42 €
Doprinos za I. stup 225,00 € 233,63 €
Doprinos za II. stup 75,00 € 77,88 €

Povišica ti povećava neto i mirovinske doprinose. Uplata u III. stup cijela ostaje u fondu, ali do novca u pravilu ne dolaziš prije dobi iz sljedećeg odjeljka, a koliko će vrijediti, ovisi o tome kako fond posluje.

Uz minimalnu plaću od 1.050,00 € bruto u Zagrebu neto je 799,24 €, a bruto II 1.223,25 €. Povišica koja poslodavca stoji istih 67,00 € mjesečno podigla bi bruto na 1.107,51 €, bruto II na 1.290,25 €, a neto na 831,34 €. Dio povišice pojede manja olakšica za niže plaće, koja se smanjuje sa 125,00 € na 96,25 €.

Kada možeš podići novac

Pravo na isplatu stječeš najranije s navršenih 55 godina (čl. 123. st. 1.). Zakon iz 2014. propisivao je najranije 50 godina (NN 19/14, čl. 123. st. 1.). Za ugovore o članstvu sklopljene prije 1. 1. 2019. vrijedi dob na koju su sklopljeni, osim ako pristaneš na usklađenje s novom dobi (NN 115/18, čl. 148. i 149.).

Prije te dobi pravo nastaje u slučaju smrti, pod uvjetima iz ugovora o članstvu. Prijevremenu isplatu možeš tražiti i ako ti tijekom članstva nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti (Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čl. 123. st. 2. i 3.). Inače iz fonda ne možeš izaći, nego samo prijeći u drugi (čl. 118. st. 5.).

Iznimka vrijedi ako si član zatvorenog fonda, a radni odnos ti je prestao jer odlaziš raditi u drugu državu EU-a ili EGP-a. Tada ti mirovinsko društvo na zahtjev jednokratno isplaćuje novac s računa (čl. 3. t. 21. i čl. 127. st. 2.).

Kad stekneš pravo, biraš privremenu, doživotnu ili jednokratnu isplatu ili ih kombiniraš, a izlaznu naknadu ne plaćaš (čl. 124.). Jednokratno možeš podići najviše 30 % iznosa na računu (čl. 127. st. 1. i čl. 128.).

Mirovinu ti isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje. Ako to predviđa prospekt fonda, mirovinu do 13.300,00 € može ti isplaćivati i mirovinsko društvo koje upravlja fondom, kao privremenu mirovinu kroz najmanje pet godina. Ako ti na računu ostane najviše 17.299,99 €, tako ti može isplatiti i cijeli iznos (čl. 126.).

Plaća li se porez na isplatu

Ne. Ono što primaš iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne smatra se dohotkom, pa se na isplate iz III. stupa ne plaća porez na dohodak (Zakon o porezu na dohodak, čl. 8. st. 3.). Odredba ne razlikuje tko je uplaćivao, ti ili poslodavac.

Do kraja 2018. to nije vrijedilo za isplate na temelju premija koje su bile porezno priznati izdatak, a od 1. 1. 2019. te iznimke više nema (NN 106/18, čl. 3.). Ni prinos, odnosno ono što fond zaradi ulaganjem, ne oporezuje se kao kamata, a prijenos u drugi dobrovoljni fond ne smatra se otuđenjem, pa na njega nema poreza na kapitalni dobitak (Zakon o porezu na dohodak, čl. 65. st. 2. t. 5. i čl. 67. st. 4. t. 1.).

Izračunaj neto plaću →

Izvori

Još vodiča

Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.