Vodiči · provjereno 18. 10. 2026.
Otkazni rok i otpremnina: trajanje, najmanji iznos i porez
Otkazni rok je vrijeme od dostave otkaza do dana kad ugovor o radu prestaje. Otpremnina je novac koji ti poslodavac duguje kad ti otkaže nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.
Koliko traje otkazni rok
Otkaz mora biti pisan, a poslodavac ga mora i pisano obrazložiti (Zakon o radu, čl. 120). Otkazni rok teče od dana dostave otkaza (čl. 121 st. 1). Ministarstvo rada to od 2023. čita po općem pravilu o rokovima, pa rok počinje teći dan nakon dostave. Rok u tjednima tada završava istog dana u tjednu kao dan dostave, a rok u mjesecima istog datuma ili zadnjeg dana kraćeg mjeseca (Zakon o obveznim odnosima, čl. 300). Tako taj dan računa i kalkulator otkaznog roka. Najkraće trajanje otkaznog roka ovisi o tome koliko dugo neprekidno radiš kod istog poslodavca (čl. 122 st. 1), a kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu odrediti i duži rok.
| Neprekidno kod istog poslodavca | Najkraći otkazni rok |
|---|---|
| manje od 1 godine | 2 tjedna |
| od 1 godine | 1 mjesec |
| od 2 godine | 1 mjesec i 2 tjedna |
| od 5 godina | 2 mjeseca |
| od 10 godina | 2 mjeseca i 2 tjedna |
| od 20 godina | 3 mjeseca |
Uz 20 ili više godina neprekidnog rada kod istog poslodavca rok je duži za dva tjedna ako imaš navršenih 50 godina života, a za mjesec dana ako imaš navršenih 55 (čl. 122 st. 2). Kod otkaza zbog kršenja obveza iz radnog odnosa rok je upola kraći (st. 3). Na probnom radu otkazni rok je najmanje tjedan dana (čl. 53 st. 10). Ako u trenutku otkaza imaš navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, otkazni rok ti ne pripada (čl. 122 st. 8).
Isti rokovi vrijede kad otkaz daješ ti, a razlog ne moraš navesti (čl. 115 st. 4). Kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu za tebe odrediti kraći rok nego za poslodavca (čl. 122 st. 6), a ako otkazuješ zbog osobito važnog razloga, rok ne smije biti duži od mjesec dana (st. 7). Izvanredni otkaz daje se bez otkaznog roka, zbog osobito teške povrede obveze ili druge osobito važne činjenice (čl. 116 st. 1).
Rad i bolovanje u otkaznom roku
Do kraja otkaznog roka ugovor vrijedi: radiš i primaš plaću kao i prije. Tjedno imaš pravo na najmanje četiri sata izostanka radi traženja posla, uz naknadu plaće (čl. 122 st. 5). Ako te poslodavac oslobodi obveze rada, mora ti isplaćivati naknadu plaće i priznavati sva prava kao da radiš do isteka roka (st. 4).
Rok teče i tijekom godišnjeg odmora i plaćenog dopusta (čl. 121 st. 7), ali ne i tijekom bolovanja (st. 5). Ne teče ni za vrijeme trudnoće, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena radi njege djeteta, liječenja ozljede na radu ili profesionalne bolesti i obrane (st. 3). Ako si na bolovanju na dan dostave otkaza, rok počinje teći kad bolovanje završi (st. 2).
Ako ti je poslodavac otkazao prije bolovanja i istom te odlukom oslobodio obveze rada, rok teče i za vrijeme bolovanja, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu određuju drukčije (st. 6). Kad te nije oslobodio rada, a bolovanje prekine rok, radni odnos prestaje najkasnije šest mjeseci od dana kad je rok počeo teći (st. 8).
Kada ti pripada otpremnina i koliko iznosi
Otpremnina ti pripada kad ti poslodavac otkaže ugovor nakon dvije godine neprekidnog rada (čl. 126 st. 1). Ne pripada ti ako je otkaz uvjetovan tvojim ponašanjem ili ako u trenutku otkaza imaš navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (st. 2). Za sporazumni prestanak ugovora (čl. 113) Zakon o radu otpremninu ne propisuje.
Za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca pripada ti najmanje trećina prosječne mjesečne plaće iz posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora (čl. 126 st. 3). Zakon o radu pod plaćom podrazumijeva bruto iznos (čl. 90 st. 7), a broje se samo pune godine. Ako zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne određuju drukčije, tako izračunana otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih plaća (čl. 126 st. 4), pa zakonski minimum nakon 18 godina više ne raste.
Ako ti poslodavac nakon ozljede na radu ili profesionalne bolesti ne može osigurati odgovarajući posao, a ispunjavaš uvjete za otpremninu, ona je najmanje dvostruka (čl. 42 st. 1). Otpremninu pri odlasku u mirovinu Zakon o radu ne propisuje. U javnim službama i državnoj službi kolektivni ugovori daju dvije i pol osnovice za izračun plaće važeće na zadnji dan rada (tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora br. 126/25; Dodatak IV Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, NN 4/25).
Recimo da ti je bruto plaća 1.500,00 €, kod poslodavca imaš šest punih godina i dobiješ poslovno uvjetovani otkaz. Otkazni rok je najmanje dva mjeseca, a neto u tim mjesecima u Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici i uz oba mirovinska stupa, iznosi 1.062,00 €. Zakonska otpremnina je najmanje 3.000,00 €, odnosno šest trećina plaće.
Koliko je otpremnine bez poreza
Kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza neoporezivi dio otpremnine iznosi 1,6 osnovnih osobnih odbitaka za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 7 st. 2 r. br. 15 i st. 3). Osnovni osobni odbitak iznosi 600,00 € mjesečno (Zakon o porezu na dohodak, čl. 14 st. 1), pa je granica 960,00 € po godini rada, kako navodi i Porezna uprava.
Otpremnina pri odlasku u mirovinu neoporeziva je do 1.500,00 €, a ona zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do 1.200,00 € po godini rada (r. br. 14 i 16). Do tih iznosa ne plaćaš ni porez ni doprinose: doprinosi se plaćaju tek na dio otpremnine iznad neoporezivog iznosa (Zakon o doprinosima, čl. 22 st. 1 i st. 3 t. 1).
Dio iznad granice smatra se plaćom (Pravilnik, čl. 7 st. 1; Zakon o porezu na dohodak, čl. 21 st. 1 t. 1 b). Iz njega se plaćaju mirovinski doprinosi, a porez se računa zajedno s plaćom i drugim oporezivim primicima iz istog mjeseca, uz jedan mjesečni osobni odbitak (čl. 24 st. 2).
Kod sporazumnog prestanka ugovora granica od 960,00 € po godini vrijedi samo ako je sporazum predložio poslodavac, a ti spadaš u višak radnika utvrđen u postupku iz čl. 127 Zakona o radu (Pravilnik, čl. 7 st. 6). Inače se takva otpremnina oporezuje u cijelosti (čl. 7 st. 1).
Recimo da ti je bruto plaća 3.600,00 € i da kod poslodavca imaš četiri pune godine. Otkazni rok je najmanje mjesec i dva tjedna, a zakonska otpremnina najmanje 4.800,00 €. Od toga je 3.840,00 € neoporezivo, a 960,00 € se oporezuje. Ako se otpremnina isplati uz posljednju plaću, oporezivi bruto tog mjeseca je 4.560,00 €.
U Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici i uz oba stupa, neto je tada 2.946,96 € umjesto 2.355,60 €. Od oporezivog dijela ostaje ti 591,36 €, pa od otpremnine ukupno dobivaš 4.431,36 €.
Zadnja plaća, obračun i rokovi
Plaća za posljednji mjesec isplaćuje se u roku iz kolektivnog ugovora ili ugovora o radu, a najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca (čl. 92 st. 4). Za godinu odlaska pripada ti razmjerni dio godišnjeg odmora, dvanaestina za svaki mjesec rada (čl. 78 st. 1 i 2, čl. 79 st. 4). Neiskorištene dane poslodavac ti mora platiti (čl. 82). Ta se naknada oporezuje kao plaća jer se plaćom smatraju svi primici koje poslodavac isplaćuje na temelju radnog odnosa (Pravilnik, čl. 7 st. 1).
Zakon o radu ne propisuje poseban dan isplate otpremnine, pa provjeri kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu. Najkasnije 15 dana od isplate plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji poslodavac ti mora dostaviti obračun iz kojeg se vidi kako su iznosi utvrđeni (čl. 93 st. 1). Ako na dan dospijeća ne plati, do kraja tog mjeseca mora ti dostaviti obračun dugovanog iznosa. Taj je obračun ovršna isprava (st. 2 i 5), pa s njim možeš tražiti ovrhu.
Ako smatraš da otkaz nije dopušten, u 15 dana od dostave otkaza zatraži od poslodavca ostvarenje svojih prava. Ne udovolji li ti u 15 dana, imaš još 15 dana za tužbu (čl. 133 st. 1 i 2). Za novčana potraživanja, primjerice neisplaćenu otpremninu, taj zahtjev nije uvjet za tužbu (st. 3).
Izračunaj otpremninu i koliko ti ostaje neto →
Izvori
- Zakon o radu, pročišćeni tekst, čl. 42, 53, 78, 79, 82, 90, 92, 93, 113, 115, 116, 120, 121, 122, 126, 127 i 133 (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23)
- Pravilnik o porezu na dohodak, pročišćeni tekst, čl. 7 st. 1, 2, 3 i 6 (zaključno s NN 157/25)
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, čl. 2 (NN 16/25)
- Porezna uprava: Neoporezivi primici od 1. siječnja 2025.
- Zakon o porezu na dohodak, pročišćeni tekst, čl. 14, 21 i 24
- Zakon o doprinosima, pročišćeni tekst, čl. 22
- Zakon o obveznim odnosima, čl. 300
- Ministarstvo rada: Početak tijeka otkaznog roka (2023.)
- Zajedničko povjerenstvo za tumačenje TKU-a za javne službe: tumačenja br. 126/25 i 234/26
- Dodatak IV Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, čl. 4 (NN 4/25)
Još vodiča
- Godišnji odmor po Zakonu o radu: koliko dana, naknada plaće i isplata
- Isplata plaće: rok, platna lista, neisplaćena plaća i obustave
- Minimalna plaća 2027.: 1.130 € bruto, neto od 843,90 do 869,24 €
- Osobni odbitak u 2026.: djeca, uzdržavani članovi i invaliditet
- Olakšica za niže plaće: manji doprinos za I. stup do 1.300 € bruto
- I. i II. mirovinski stup: doprinosi i najviša osnovica u 2026.
Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.