Vodiči · provjereno 18. 10. 2026.
Godišnji odmor po Zakonu o radu: koliko dana, naknada plaće i isplata
Za svaku kalendarsku godinu imaš pravo na plaćeni godišnji odmor (Zakon o radu, čl. 76). Zakon određuje najkraće trajanje, najmanju naknadu i rokove, a kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu ti dati više.
Koliko dana ti pripada
Godišnji traje najmanje četiri tjedna. Najmanje pet tjedana imaju maloljetnici i oni koji rade na poslovima na kojima ih ni uz mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja (čl. 77 st. 1). Hrvatski sabor u obrazloženju odluke iz 2023. navodi da po zakonu pet tjedana imaju samo te dvije skupine (NN 46/23).
Duži odmor može odrediti kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu ili sporazum radničkog vijeća i poslodavca (čl. 77 st. 2). Trajanje godišnjeg ili način na koji se određuje mora stajati u pisanom ugovoru o radu, a ugovor umjesto toga može uputiti na zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu (čl. 15 st. 1 t. 6 i st. 3).
Godišnji se računa u radnim danima, prema tvom tjednom rasporedu (čl. 79 st. 1). Ako radiš od ponedjeljka do petka, četiri tjedna su 20 radnih dana, a u šestodnevnom tjednu 24.
U godišnji se ne ubrajaju blagdani i neradni dani određeni zakonom, bolovanje koje utvrdi liječnik i dani plaćenog dopusta (čl. 79 st. 2). Iznimka je blagdan na koji po rasporedu radiš: ako taj dan na svoj zahtjev uzmeš godišnji, on se ubraja (čl. 79 st. 3). Ako se razboliš za vrijeme godišnjeg, dani bolovanja ne troše tvoje dane odmora.
Prva godina na poslu i godina odlaska
Puno pravo stječeš nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca. To čekanje vrijedi ako ti je to prvi posao ili ako je između dva posla prošlo više od osam dana (čl. 77 st. 3). Do tada ti pripada razmjerni dio: dvanaestina godišnjeg za svaki mjesec rada (čl. 78 st. 1). Prelaziš li s jednog posla na drugi u istoj godini, Ministarstvo rada smatra da ti razmjerni dio pripada kod oba poslodavca, i kad između poslova nije prošlo više od osam dana. To mišljenje nije obvezno, a zakon se može čitati i tako da tada nema čekanja.
Pola dana ili više zaokružuje se na cijeli dan, a pola mjeseca rada ili više računa se kao cijeli mjesec (čl. 79 st. 4). Prestane li ti ugovor točno na pola mjeseca s parnim brojem dana, dvanaestina za taj mjesec pripada ti kod poslodavca od kojeg odlaziš (st. 5). Ako 1. 9. 2026. počneš raditi na prvom poslu, a puni godišnji je 20 dana, za 2026. imaš četiri mjeseca rada: 20 × 4/12 = 6,67, dakle 7 dana. Taj je razmjerni dio kraći od dva tjedna, pa ga smiješ iskoristiti do 30. 6. 2027. (čl. 84 st. 2).
U godini odlaska pripada ti samo razmjerni dio (čl. 78 st. 2). Ako odlaziš 31. 7. 2026., a puni godišnji ti je 20 dana, to je 20 × 7/12 = 11,67, odnosno 12 dana. Iskoristiš li do odlaska više dana, poslodavac ne smije tražiti da mu vratiš naknadu plaće za njih (čl. 78 st. 3).
Koliko ti se plaća dok si na godišnjem
Za vrijeme godišnjeg primaš naknadu plaće. Iznos određuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu, ali ne smije biti manji od tvoje prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. U prosjek ulaze sva primanja u novcu i naravi koja su naknada za rad (čl. 81), pa i povećana plaća za prekovremeni i noćni rad ili rad nedjeljom, jer je ona dio plaće (čl. 90 st. 3 i 4, čl. 94).
Naknada plaće je bruto iznos, od kojeg se odbijaju ista javna davanja kao od plaće (čl. 95 st. 8).
Recimo da ti je osnovna plaća 1.500,00 € bruto, a u rujnu je s prekovremenim satima iznosila 1.800,00 €. Uz 1.500,00 € u srpnju i kolovozu prosjek je 1.600,00 € bruto. Da si na godišnjem cijeli listopad, naknada bi bila najmanje 1.600,00 € bruto. U Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici i uz oba mirovinska stupa, to je 1.123,60 € neto, a uz osnovnu plaću neto bi bio 1.062,00 €.
Do kada ga moraš iskoristiti
Ako ti pripada više od dva tjedna godišnjeg i koristiš ga u dijelovima, najmanje dva tjedna bez prekida moraš iskoristiti u godini za koju ti pripada, osim ako se s poslodavcem drukčije dogovoriš (čl. 83). Ostatak smiješ iskoristiti do 30. 6. sljedeće godine, za 2026. to znači do 30. 6. 2027. (čl. 84 st. 1). Ta dva tjedna ne možeš prenijeti ako ti je poslodavac omogućio da ih iskoristiš (čl. 84 st. 3).
Ako ti godišnji prekine ili spriječi bolest, rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust ili dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, koristiš ga po povratku, najkasnije do 30. 6. sljedeće godine (čl. 84 st. 4). Ne stigneš li ga zbog tih dopusta iskoristiti ni do tada, rok je kraj godine u kojoj se vratiš na posao (čl. 84 st. 5).
Raspored godišnjih poslodavac utvrđuje najkasnije do 30. 6. tekuće godine, a o tvom godišnjem mora te obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed (čl. 85 st. 1 i 4). Jedan dan godišnjeg smiješ uzeti kad želiš ako ga najaviš tri dana prije, osim ako to onemogućuju posebno opravdani razlozi na strani poslodavca (čl. 85 st. 5). Poslodavcu koji je pravna osoba, a ne omogući ti godišnji kako propisuje zakon, prijeti kazna od 4.110,00 € do 7.960,00 € (čl. 228 st. 1 t. 18).
Isplata neiskorištenog godišnjeg
Dok radiš, godišnji se ne može zamijeniti novcem. Sporazum o odricanju od godišnjeg ili o isplati novca umjesto odmora ništetan je, to jest ne vrijedi (čl. 80). Kad ti ugovor o radu prestane, poslodavac ti mora isplatiti naknadu za neiskorištene dane, razmjerno njihovu broju (čl. 82). Kako se računa iznos za jedan dan, zakon ne propisuje, pa to potraži u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu.
Ta se naknada oporezuje kao plaća jer se plaćom smatraju svi primici koje poslodavac isplaćuje na temelju radnog odnosa (Zakon o porezu na dohodak, čl. 21 st. 1). Doprinosi se plaćaju na oporezive primitke od nesamostalnog rada, pa i na nju (Zakon o doprinosima, čl. 21 i 22). Ako je dobiješ uz zadnju plaću, oporezuje se zajedno s njom, jer predujam poreza obuhvaća sve takve primitke iz istog mjeseca (Zakon o porezu na dohodak, čl. 24 st. 2).
Recimo da ti se uz zadnju plaću od 1.500,00 € bruto isplati i 500,00 € bruto naknade za neiskorištene dane. Uz ukupno 2.000,00 € bruto neto je u Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici, 1.370,00 € umjesto 1.062,00 €. Poslodavac ti najkasnije 15 dana od isplate mora dostaviti obračun iz kojeg se vidi kako je iznos utvrđen (čl. 93 st. 1).
Regres nije naknada plaće
Zakon o radu regres ne smatra plaćom. To je primitak koji poslodavac isplaćuje kao materijalno pravo prema propisu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, svom aktu ili ugovoru o radu (čl. 90.a).
Regres je bez poreza i doprinosa do 700,00 € godišnje, ali zajedno s božićnicom i drugim prigodnim nagradama: Pravilnik o porezu na dohodak navodi ih u istom retku, kao „božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.“ (čl. 7 st. 2 r. br. 25). Iznos iznad toga oporezuje se kao plaća (Zakon o porezu na dohodak, čl. 21 st. 1 t. 1 b). Ako u lipnju dobiješ 300,00 € regresa, božićnica je u prosincu neoporeziva samo dok zajedno s regresom ne prijeđe 700,00 €. Ostale limite nađeš na stranici Neoporezivi primici.
Izračunaj koliko dana godišnjeg ti pripada →
Izvori
- Zakon o radu, pročišćeni tekst, čl. 15, 76 do 85, 90, 90.a, 93, 94, 95 i 228 (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23)
- Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja članka 77. stavka 1. Zakona o radu (NN 46/23)
- Zakon o porezu na dohodak, pročišćeni tekst, čl. 21 i 24
- Zakon o doprinosima, pročišćeni tekst, čl. 21 i 22
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, čl. 2 (čl. 7 st. 2 r. br. 25) (NN 16/25)
- Ministarstvo rada: godišnji odmor pri promjeni poslodavca (2019.)
- Porezna uprava: Neoporezive naknade, potpore, darovi, nagrade, dnevnice, dodaci, otpremnine i drugi primici
Još vodiča
- Otkazni rok i otpremnina: trajanje, najmanji iznos i porez
- Prekovremeni i noćni rad, nedjelja i blagdan: što ti pripada po zakonu
- Isplata plaće: rok, platna lista, neisplaćena plaća i obustave
- Osobni odbitak u 2026.: djeca, uzdržavani članovi i invaliditet
- Olakšica za niže plaće: manji doprinos za I. stup do 1.300 € bruto
- I. i II. mirovinski stup: doprinosi i najviša osnovica u 2026.
Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.