Vodiči · provjereno 3. 10. 2026.
Prekovremeni i noćni rad, nedjelja i blagdan: što ti pripada po zakonu
Za prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom pripada ti povećana plaća (Zakon o radu, čl. 94 st. 1). Zakon propisuje samo jedan postotak: sat rada nedjeljom plaća se najmanje 50 % više. Ostala povećanja određuju kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.
Što određuje zakon, a što kolektivni ugovor
Povećana plaća ubraja se u dodatke, dio plaće koji dobivaš razmjerno satima odrađenima u posebnim uvjetima (čl. 90 st. 3 do 5). Pisani ugovor o radu mora ih navesti ili uputiti na kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ih uređuje (čl. 15 st. 1 t. 8 i st. 3).
Ako povećanje za prekovremeni rad, noćni rad ili rad blagdanom nigdje nije određeno, pripada ti primjereno povećanje: ono koje se za takav rad redovito isplaćuje, a ako se ni to ne može utvrditi, ono koje odredi sud (čl. 94 st. 4 i 5). Zakon o radu ne propisuje ni kako se iz mjesečne plaće računa vrijednost sata.
Povećanja se ne smiju računati na iznos manji od minimalne plaće (čl. 90 st. 5), koja u 2026. iznosi 1.050,00 € bruto (Uredba, NN 132/25). Ne ubrajaju se ni u samu minimalnu plaću (Zakon o minimalnoj plaći, čl. 3 st. 4).
Ako je ministar kolektivni ugovor tvoje djelatnosti proširio i na poslodavce koji ga nisu potpisali (Zakon o radu, čl. 203), povećanja ne smiju biti manja od onih iz tog ugovora (Zakon o minimalnoj plaći, čl. 3.a st. 1). Zakon o radu ne kaže zbrajaju li se povećanja kad se preklapaju, primjerice za noćni rad u nedjelju.
Prekovremeni rad: kada moraš i koliko smiješ
Prekovremeni rad je rad duži od tvog punog ili nepunog radnog vremena. Moraš ga prihvatiti kad ti ga poslodavac pisano naloži zbog više sile, izvanrednog povećanja opsega posla ili slične prijeke potrebe. Kad hitnost ne dopušta pisani nalog, poslodavac usmeni nalog mora pisano potvrditi u roku od sedam dana (čl. 65 st. 1 i 2).
| Što | Granica | Zakon o radu |
|---|---|---|
| Ukupni rad s prekovremenim | 50 sati tjedno | čl. 65 st. 3 |
| Prekovremeni rad u godini | 180 sati | čl. 65 st. 4 |
| Isto, uz kolektivni ugovor | 250 sati | čl. 65 st. 4 |
| Nejednak raspored, s prekovremenim | 50 sati tjedno, uz kolektivni ugovor 60 | čl. 66 st. 2 i 3 |
| Nejednak raspored, prosjek kroz četiri mjeseca | 48 sati tjedno | čl. 66 st. 4 |
Preraspodijeljeno radno vrijeme, u kojem u jednom razdoblju radiš duže, a u drugom kraće, nije prekovremeni rad (čl. 67 st. 3).
Maloljetnici ne smiju raditi prekovremeno (čl. 65 st. 5). Ako si trudna, imaš dijete do osam godina ili radiš nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca, prekovremeno smiješ raditi samo ako poslodavcu predaš pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku, osim u slučaju više sile (st. 6).
Ako uz puno radno vrijeme imaš ugovor o dodatnom radu (čl. 18.a i 18.b), i kod matičnog poslodavca prekovremeno radiš samo uz pisani pristanak. Poslodavac za kojeg radiš dodatno smije ti naložiti prekovremeni rad samo u slučaju više sile (čl. 65 st. 7 i 8). Poslodavcu pravnoj osobi koji prekrši ove granice ili zabrane prijeti kazna od 8.090,00 do 13.270,00 € (čl. 229 st. 1 t. 26 do 31).
Noćni rad
Noćni rad je rad između 22 sata navečer i 6 sati ujutro, a u poljoprivredi do 5 sati ujutro. Zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili sporazum s radničkim vijećem mogu to odrediti drukčije (čl. 69 st. 1). Maloljetnicima je noćni rad u pravilu zabranjen (čl. 70).
Ako redovito radiš noću najmanje tri sata ili kroz 12 uzastopnih mjeseci barem trećinu radnog vremena (čl. 69 st. 5), smiješ raditi najviše osam sati u svaka 24 sata, u prosjeku kroz četiri mjeseca (st. 6). U smjenskom radu u noćnoj smjeni radiš najviše tjedan dana zaredom (čl. 71 st. 3).
Poslodavac ti o svom trošku mora omogućiti zdravstveni pregled prije noćnog rada i redovito tijekom njega. Ako pregled pokaže da ti noćni rad šteti zdravlju, mora ti osigurati iste poslove izvan noćnog rada. Ako to ne može, mora ti ponuditi ugovor za druge poslove izvan noćnog rada koje možeš obavljati (čl. 72 st. 3 do 7).
Nedjelja i blagdani
Svaki sat rada nedjeljom mora ti se platiti najmanje 50 % više (čl. 94 st. 1), a zakon pritom ne razlikuje redovne i prekovremene sate. Tjedni odmor od najmanje 24 sata neprekidno koristi se nedjeljom te danom prije ili poslije nje. Ako ga ne možeš iskoristiti u punom trajanju, za svaki radni tjedan pripada ti zamjenski odmor, odmah nakon razdoblja rada zbog kojeg je izostao ili bio kraći (čl. 75 st. 1, 3 i 4).
Blagdana i neradnih dana ima 14: Nova godina, Sveta tri kralja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, 1. svibnja, 30. svibnja, 22. lipnja, 5. kolovoza, 15. kolovoza, 1. studenoga, 18. studenoga, Božić i Sveti Stjepan (Zakon o blagdanima, čl. 1). Za te dane imaš pravo na naknadu plaće (čl. 5), a blagdan koji padne u nedjelju ne prenosi se na idući dan (čl. 4).
Sati rada nedjeljom, blagdanom i noću moraju na platnoj listi biti iskazani posebno, i za redovni i za prekovremeni rad (Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, čl. 3 st. 1 t. 1). Ostale retke provjeri uz vodič o platnoj listi.
Koliko od povećanja ostane neto
Povećana plaća dio je plaće, pa se na nju, zajedno s ostatkom plaće tog mjeseca, plaćaju doprinosi i porez (Zakon o doprinosima, čl. 21 st. 1; Zakon o porezu na dohodak, čl. 21 st. 1 i čl. 24 st. 2).
Recimo da ti je plaća 1.500,00 € bruto, da po rasporedu radiš četiri nedjelje po osam sati i da ti sat vrijedi 8,50 € bruto. Najmanje povećanje od 50 % iznosi 4,25 € po satu, odnosno 136,00 € bruto za 32 sata. U Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici i uz oba mirovinska stupa, neto raste s 1.062,00 € na 1.145,78 €, pa od 136,00 € povećanja dobiješ 83,78 €.
Uz minimalnu plaću od 1.050,00 € bruto i 150,00 € bruto za prekovremene sate neto u Zagrebu raste s 799,24 € na 882,97 €. Od 150,00 € dobiješ 83,73 €, manje nego od 136,00 € u prvom primjeru. Razlog je olakšica za niže plaće, koja ovisi o ukupnoj bruto plaći u mjesecu (Zakon o doprinosima, čl. 21.a). Pri 1.050,00 € bruto smanjuje osnovicu za I. stup za 125,00 €, a pri 1.200,00 € samo za 50,00 €, pa taj doprinos raste s 138,75 € na 172,50 €.
Povećana plaća ulazi i u prosjek plaće iz prethodna tri mjeseca, ispod kojeg naknada za godišnji odmor ne smije pasti (Zakon o radu, čl. 81).
Što se promijenilo 2023.
Do 2023. zakon je samo navodio da za takav rad pripada povećana plaća (čl. 94, NN 93/14). Najmanje 50 % za nedjelju, primjereno povećanje i pravilo da se povećanja ne računaju na iznos manji od minimalne plaće vrijede od 1. 1. 2023. (NN 151/22, čl. 34, 39 i 67).
Pisani pristanak na prekovremeni rad prije se tražio od roditelja s djetetom do tri godine i samohranog roditelja s djetetom do šest godina (NN 151/22, čl. 26).
Izračunaj plaću s prekovremenim satima →
Izvori
- Zakon o radu, pročišćeni tekst, čl. 15, 18.a, 18.b, 65, 66, 67, 69 do 72, 75, 81, 90, 94, 203 i 229 (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, čl. 26, 34, 39 i 67 (NN 151/22)
- Zakon o radu, izvorni tekst, čl. 65 i 94 (NN 93/14)
- Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, čl. 1, 4 i 5 (NN 110/19, 72/25)
- Zakon o minimalnoj plaći, pročišćeni tekst, čl. 3 i 3.a
- Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu, čl. 1 (NN 132/25)
- Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, čl. 3 (NN 68/23)
- Zakon o porezu na dohodak, pročišćeni tekst, čl. 21 i 24
- Zakon o doprinosima, pročišćeni tekst, čl. 21 i 21.a
Još vodiča
- Minimalna plaća 2027.: 1.130 € bruto, neto od 843,90 do 869,24 €
- Godišnji odmor po Zakonu o radu: koliko dana, naknada plaće i isplata
- Isplata plaće: rok, platna lista, neisplaćena plaća i obustave
- Osobni odbitak u 2026.: djeca, uzdržavani članovi i invaliditet
- Olakšica za niže plaće: manji doprinos za I. stup do 1.300 € bruto
- I. i II. mirovinski stup: doprinosi i najviša osnovica u 2026.
Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.