Vodiči · provjereno 3. 10. 2026.
Bolovanje: tko plaća naknadu, koliko iznosi i kako se oporezuje
Zakon bolovanje naziva privremenom nesposobnošću za rad. Kad počinje i koliko traje, utvrđuje tvoj izabrani liječnik obiteljske medicine ili ginekolog (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, u nastavku ZOZO, čl. 46. st. 1.; Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, u nastavku Pravilnik HZZO-a, čl. 10. st. 3.). Za to vrijeme umjesto plaće primaš naknadu plaće. Tko je snosi i koliko iznosi, ovisi o razlogu i trajanju bolovanja.
Tko plaća: prva 42 dana poslodavac, zatim HZZO
Kad bolest ili ozljeda nije povezana s poslom, naknadu za prva 42 dana poslodavac plaća iz svojih sredstava. Od 43. dana naknadu i dalje isplaćuje poslodavac, ali mu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) vraća u 45 dana od zahtjeva za povrat (ZOZO, čl. 40. i čl. 41. st. 3.).
Promjena dijagnoze tijekom bolovanja ne vraća brojanje dana na početak. Ako se bolovanje zaključi pa se nakon jednog ili više dana ponovno otvori, dani se broje ispočetka (Pravilnik HZZO-a, čl. 43. st. 2. i 3.).
Ako imaš status invalida rada, poslodavac na svoj teret plaća samo prvih sedam dana (ZOZO, čl. 40. t. 2.). S navršenih 70 godina života i 15 godina mirovinskog staža cijelo bolovanje plaća poslodavac (čl. 50.).
Liječniku se javi u tri dana od početka bolesti, inače ti naknada ne pripada za vrijeme dok se ne javiš (čl. 53. st. 1. t. 2. i st. 2.). Poslodavca obavijesti što prije, a liječničku potvrdu dostavi mu najkasnije u tri dana (Zakon o radu, čl. 37. st. 1.). Naknadu gubiš i za dane u kojima radiš, pa i po ugovoru o djelu, te ako bez suglasnosti liječnika otputuješ iz mjesta prebivališta (ZOZO, čl. 53.).
Koliko iznosi naknada
Naknada se računa od osnovice: prosjeka plaće isplaćene u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo, preračunatog na sat rada. Dobivaš je za sate rada koje propuštaš (ZOZO, čl. 44. st. 2. i čl. 54. st. 1.; Pravilnik HZZO-a, čl. 55. st. 2.). U prosjek ulaze redovita plaća i naknade plaće koje je poslodavac isplatio na svoj teret, primjerice za godišnji odmor. Ne ulaze regres, božićnica, nagrade, prijevoz, topli obrok ni plaća u naravi (Pravilnik HZZO-a, čl. 55. st. 7. i čl. 57. st. 2.).
Naknada ne smije biti niža od 70 % osnovice, a za puni mjesec i puno radno vrijeme ni od 353,15 € (ZOZO, čl. 55. st. 1.). To je 80 % proračunske osnovice, koja u 2026. iznosi 441,44 € (Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2026., čl. 39. st. 2.). Za prva 42 dana zakon propisuje samo tu donju granicu. Višu naknadu može odrediti kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu (Zakon o radu, čl. 95. st. 5.).
Kad naknadu snosi HZZO, iznosi 70 % osnovice prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a zatim 80 % (Pravilnik HZZO-a, čl. 66.). Za puni mjesec i puno radno vrijeme ne može prijeći 995,45 €, odnosno 225,5 % proračunske osnovice (ZOZO, čl. 55. st. 3.).
Tako izračunatu naknadu dobivaš ako prije bolovanja imaš najmanje devet mjeseci osiguranja bez prekida ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Inače naknada iznosi 353,15 € mjesečno za puno radno vrijeme (čl. 56. st. 1. i 4.).
Nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze naknada pada na 50 % posljednje isplaćene naknade. Iznimke postoje, primjerice kod liječenja zloćudnih bolesti (čl. 52.).
| Razlog bolovanja | Naknada | Tko je snosi |
|---|---|---|
| Bolest ili ozljeda, prva 42 dana | najmanje 70 % osnovice | poslodavac |
| Bolest ili ozljeda od 43. dana | 70 %, nakon šest mjeseci 80 %, najviše 995,45 € | HZZO |
| Ozljeda na radu, profesionalna bolest | 100 %, bez gornje granice | HZZO od prvog dana |
| Njega djeteta mlađeg od sedam godina | 100 %, najviše 995,45 € | HZZO od prvog dana |
| Njega starijeg djeteta, supružnika ili životnog partnera | 70 %, najviše 995,45 € | HZZO od prvog dana |
Najviši iznosi vrijede za puni mjesec i puno radno vrijeme.
Ozljeda na radu i profesionalna bolest
Ozljedom na radu smatra se ozljeda povezana s poslom, ali i ona na redovitom putu od stana do posla i natrag (ZOZO, čl. 66.). Naknada za bolovanje zbog nje ili zbog profesionalne bolesti iznosi 100 % osnovice, bez gornje granice, i od prvog dana ide na teret HZZO-a. Isplaćuje je poslodavac, a HZZO mu je vraća. Uvjet od devet ili 12 mjeseci osiguranja ovdje ne vrijedi (čl. 41. st. 1. i 4., čl. 55. st. 2. t. 8. i st. 3., čl. 56. st. 3.).
Pravo ovisi o tome hoće li HZZO ozljedu priznati. Prijavu podnosi poslodavac u osam dana od ozljede. Ako to ne učini, podnosi je izabrani liječnik na tvoj zahtjev (čl. 128. i 130.).
Dok si na takvom bolovanju, poslodavac ti ne smije otkazati ugovor o radu (Zakon o radu, čl. 38.). Ako ti radni odnos ipak prestane, a bolovanje ti je utvrđeno najmanje 15 dana prije toga, naknada teče do povratka radne sposobnosti ili utvrđivanja invalidnosti. Uz isti uvjet, kod obične bolesti teče još najviše 30 dana (ZOZO, čl. 51. st. 1. i 2.).
Njega djeteta i člana obitelji
Za njegu bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina naknada iznosi 100 % osnovice, najviše 995,45 € za puni mjesec, do 60 dana po bolesti. Za dijete od sedam do 18 godina iznosi 70 % osnovice, do 40 dana (ZOZO, čl. 45. st. 1. i čl. 55. st. 2. t. 5.; Pravilnik HZZO-a, čl. 66.). Granica od sedam godina vrijedi od 1. 8. 2025., a prije je naknada od 100 % pripadala do djetetove treće godine (NN 105/25).
Dulju njegu djeteta do 18 godina može odobriti liječničko povjerenstvo HZZO-a. Za dijete starije od 18 godina, supružnika ili životnog partnera njega se odobrava samo kod teškog zdravstvenog stanja, do 20 dana po bolesti (ZOZO, čl. 45. st. 2., 4. i 5.).
Naknada za njegu ne pripada ti dok si na godišnjem odmoru ili plaćenom dopustu, ni dok drugi roditelj za isto dijete prima naknadu za rodiljni dopust (Pravilnik HZZO-a, čl. 47. st. 2.). Isplaćuje je poslodavac od prvog dana, a HZZO mu je vraća u 30 dana (ZOZO, čl. 41. st. 4.).
Naknadu za bolovanje zbog bolesti i komplikacija u trudnoći od prvog dana obračunava i isplaćuje HZZO. Iznosi 100 % osnovice, najviše 995,45 € za puni mjesec (ZOZO, čl. 41. st. 1. i čl. 55. st. 2. t. 2. i st. 3.; Pravilnik HZZO-a, čl. 43. st. 5.). Rodiljni dopust opisuje vodič o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Porez, doprinosi i platna lista
Naknada koju poslodavac isplaćuje na svoj teret bruto je iznos, kao i plaća (Zakon o radu, čl. 95. st. 8.). Iz nje se plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje i porez, a poslodavac na nju plaća doprinos za zdravstveno osiguranje (Zakon o doprinosima, čl. 20. i 21.). Od poreza je oslobođena samo naknada na teret HZZO-a, državnog proračuna ili centra za socijalnu skrb (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. t. 3.).
Recimo da ti je plaća 2.000,00 € bruto, a za listopad, koji cijeli provedeš na bolovanju, poslodavac obračuna 1.400,00 € bruto naknade. U Zagrebu, bez djece na poreznoj kartici i uz oba mirovinska stupa, od naknade ti ostaje 1.000,40 € neto, a od plaće bi ostalo 1.370,00 €.
Iz naknade na teret HZZO-a ne odbijaju se ni porez ni doprinosi: doprinos za II. mirovinski stup HZZO plaća na naknadu, a ne iz nje (Zakon o doprinosima, čl. 179. st. 1., čl. 180. i 213.). Zato taj iznos usporedi izravno s neto plaćom.
Uz iste pretpostavke plaća od 3.000,00 € bruto daje 1.986,00 € neto. Ako ti poslodavac za puni mjesec u prva 42 dana obračuna 2.100,00 € bruto naknade, neto je 1.431,60 €. Od 43. dana naknada na teret HZZO-a za puni mjesec iznosi najviše 995,45 €, pa dulje bolovanje to više smanjuje primanja što je plaća viša.
Na platnoj listi sati bolovanja na teret poslodavca i na teret HZZO-a iskazuju se odvojeno, uz iznos naknade (Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, čl. 3. st. 1. t. 3. b i t. 10.). Ako poslodavac u 30 dana od dospijeća plaće ne obračuna naknadu kako propisuje zakon, obračun možeš zatražiti od HZZO-a (ZOZO, čl. 43.).
U mjesecu u kojem cijelu naknadu snosi HZZO ne plaćaš porez, pa ti osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće, za taj mjesec ostaje neiskorišten. Zato poslodavac nakon bolovanja duljeg od 42 dana u prosincu radi godišnji obračun poreza, ako su ispunjeni i ostali uvjeti (Zakon o porezu na dohodak, čl. 47. st. 3.).
Izvori
- Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, pročišćeni tekst (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25), čl. 40 do 56, 66, 128 i 130
- Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 2, 3 i 13 (NN 105/25)
- Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, čl. 10, 43, 47, 55, 57 i 66 (NN 37/26)
- Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, čl. 39 (NN 152/25)
- Zakon o porezu na dohodak, pročišćeni tekst, čl. 9 i 47
- Zakon o doprinosima, pročišćeni tekst, čl. 20, 21, 179, 180 i 213
- Zakon o radu, pročišćeni tekst, čl. 37, 38 i 95
- Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, čl. 3 (NN 68/23)
- HZZO: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
- HZZO: Pitanja i odgovori, naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad
- Porezna uprava: Primici na koje se ne plaća porez na dohodak
Još vodiča
- Isplata plaće: rok, platna lista, neisplaćena plaća i obustave
- Rodiljni, očinski i roditeljski dopust u 2026.: trajanje, naknada, porez
- Godišnji odmor po Zakonu o radu: koliko dana, naknada plaće i isplata
- Osobni odbitak u 2026.: djeca, uzdržavani članovi i invaliditet
- Olakšica za niže plaće: manji doprinos za I. stup do 1.300 € bruto
- I. i II. mirovinski stup: doprinosi i najviša osnovica u 2026.
Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.