Vodiči · provjereno 23. 10. 2026.

Jubilarna nagrada 2026.: neoporezivi iznosi i porez na višak

Jubilarna nagrada isplata je za navršene godine radnog staža. Do iznosa propisanog Pravilnikom o porezu na dohodak na nju se ne plaćaju ni porez ni doprinosi, a dio iznad toga oporezuje se kao plaća. Hoćeš li nagradu uopće dobiti i koliko, ne određuju porezni propisi, nego kolektivni ugovor, pravilnik o radu, akt poslodavca, tvoj ugovor o radu ili poseban propis.

Neoporezivi iznosi u 2026.

Pravilnik za svaki jubilej propisuje koeficijent. Neoporezivi iznos dobiva se kad se taj koeficijent pomnoži s osnovnim osobnim odbitkom od 600,00 € (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 7. st. 2. r. br. 6. do 12. i st. 3.; Zakon o porezu na dohodak, čl. 14. st. 1.). Iste iznose objavljuje i Porezna uprava.

Navršene godine staža Koeficijent Neoporezivo
10 0,5 300,00 €
15 0,6 360,00 €
20 0,7 420,00 €
25 0,8 480,00 €
30 0,9 540,00 €
35 1,0 600,00 €
40 i svakih sljedećih 5 1,2 720,00 €

Koeficijent 1,2 vrijedi za 40 godina staža „i svakih narednih 5 godina radnog staža”, pa je i za 45 ili 50 godina neoporezivo 720,00 €. Za razliku od prigodnih nagrada, uz te retke u Pravilniku ne piše „godišnje”: iznos je vezan uz jubilej.

U tablici iz Pravilnika jubilarne nagrade imaju svoje retke, odvojene od prigodnih nagrada poput božićnice i regresa (r. br. 25.) i od nagrade za radne rezultate (r. br. 18.), o kojima piše vodič o regresu i božićnici. Nema ih ni na popisu iz čl. 7. st. 4., prema kojem se isplate više poslodavaca u istoj godini zbrajaju do jednog neoporezivog iznosa, pa za njih pisana izjava o isplatama drugih poslodavaca nije propisana.

Do neoporezivog iznosa ne plaćaju se ni doprinosi jer se obračunavaju samo na primitke oporezive porezom na dohodak (Zakon o doprinosima, čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 1.). Isplatu poslodavac dokazuje vjerodostojnom ispravom, primjerice odlukom ili obračunom (Pravilnik, čl. 8. st. 1.). Do istog iznosa nagrada je izuzeta i od ovrhe, odnosno prisilne naplate duga (Ovršni zakon, čl. 172. t. 15.).

Koji se staž računa

Pravilnik traži navršene godine radnog staža, ali ne i staž kod istog poslodavca. Kod otpremnina zbog otkaza te zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti to izričito piše („za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca”). Samo za te otpremnine Pravilnik propisuje i kada se računa rad kod prethodnog poslodavca (čl. 7. st. 2. r. br. 15. i 16. te st. 5.).

Tako je i Porezna uprava protumačila raniji Pravilnik, koji ni tada nije tražio staž kod istog poslodavca: jubilarna nagrada neoporeziva je do propisanog iznosa „za ukupni broj navršenih godina radnog staža kod jednog ili više poslodavaca” (mišljenje od 1. 9. 2006.).

Za pravo na samu nagradu staž se može računati drukčije. Uvjete određuje akt na temelju kojeg nagradu dobivaš, pa u njemu provjeri računa li se ukupni staž ili samo staž kod tog poslodavca.

Ako je tvoj ugovor o radu prešao na novog poslodavca jer je na njega preneseno poduzeće ili njegov dio, zadržavaš sva prava stečena do prijenosa (Zakon o radu, čl. 137. st. 1. i 2.). Ako je za neko pravo važno koliko dugo radiš kod istog poslodavca, rad u nepunom radnom vremenu računa se kao rad u punom (čl. 62. st. 4.).

Tko određuje nagradu i kada se isplaćuje

Zakon o radu jubilarnu nagradu spominje, ali je ne propisuje. Ubraja je u materijalna prava iz radnog odnosa i kaže da u smislu tog zakona nije plaća. Takva prava poslodavac isplaćuje u skladu s propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, svojim aktom ili ugovorom o radu (čl. 90.a). Iznos, uvjete i rok isplate zato potraži u tim aktima.

Kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju ti biti dostupni (čl. 8. st. 3.). Ako radiš nepuno radno vrijeme, nagrada ti se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu određuju drukčije (čl. 62. st. 5.).

Poslodavac nagradu mora iskazati u obračunu plaće, odnosno na platnoj listi (čl. 93. st. 4.). Članak 7. Pravilnika o porezu na dohodak ne propisuje rok u kojem se nagrada mora isplatiti da bi bila neoporeziva. Ako ti radni odnos prestane prije isplate, nagrada ostaje neoporeziva do propisanog iznosa, pod uvjetom da je dospjela ili da je pravo na nju nastalo dok je radni odnos trajao (Zakon o porezu na dohodak, čl. 9. st. 1. t. 9.).

U javnim službama i državnoj službi

Ovdje nagradu određuju kolektivni ugovori: osnovica pomnožena s 1 za 5 godina neprekidne službe, s 1,25 za 10, 1,50 za 15, 1,75 za 20, 2 za 25, 2,50 za 30, 3 za 35, 4 za 40 i 5 za 45 godina (Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, čl. 78.; Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, čl. 55.). Iznosi su ugovoreni kao neto (čl. 105. TKU-a, čl. 60. KU-a): to je iznos koji dobivaš, bez obzira na neoporezivi iznos iz Pravilnika.

U državnoj službi osnovica je 300,00 € neto, pa je nagrada za 10 godina 375,00 €, za 20 godina 525,00 €, a za 30 godina 750,00 €. TKU za javne službe navodi najmanje 240,00 €, a povoljnija prava ugovorena za državnu službu proširuje i na javne službe (čl. 109.). Sve iznose i objašnjenje koja osnovica vrijedi i koja se služba računa naći ćeš u kalkulatoru jubilarne nagrade.

Višak se oporezuje kao plaća

Dio nagrade iznad neoporezivog iznosa, odnosno višak, u poreznom se smislu smatra plaćom (Zakon o porezu na dohodak, čl. 21. st. 1. t. 1. b). Od njega se obustavljaju mirovinski doprinosi i porez, a poslodavac povrh toga plaća zdravstveni doprinos od 16,5 % (Zakon o doprinosima, čl. 22. st. 3. t. 1.).

Primjere je izračunao program koji pokreće kalkulator, uz oba mirovinska stupa i bez drugih nagrada u tom mjesecu.

Živiš u Zagrebu (stope 23 / 33 %), plaća ti je 1.500,00 € bruto i nemaš djece na poreznoj kartici. Za 20 godina staža dobivaš 500,00 € jubilarne nagrade. Neoporezivo je 420,00 €, a preostalih 80,00 € poslodavac dodaje plaći, pa bruto tog mjeseca iznosi 1.580,00 €.

Neto plaća tada je 1.111,28 € umjesto 1.062,00 €, pa ti od 80,00 € viška ostaje 49,28 €. Na račun ti sjeda 1.531,28 €: neto plaća i 420,00 € neoporezivog dijela. Poslodavcu ukupni trošak plaće, odnosno bruto II, raste s 1.747,50 € na 1.840,70 €, a neoporezivih 420,00 € isplaćuje povrh toga.

Drugi primjer: živiš u Osijeku (stope 20 / 30 %), plaća ti je 2.000,00 € bruto, a na poreznoj kartici imaš jedno dijete. Za 30 godina staža dobivaš 1.000,00 € nagrade. Neoporezivo je 540,00 €, a 460,00 € ulazi u bruto, koji raste na 2.460,00 €.

Neto je 1.754,40 € umjesto 1.460,00 €, a na račun ti sjeda 2.294,40 €. Od 1.000,00 € nagrade ostaje ti 834,40 €.

U naprednom kalkulatoru upiši osnovnu plaću, a višak nagrade dodaj kao „Bonus za rezultate”. Neoporezivi dio upiši u polje „Neoporezive nagrade ovaj mjesec”: taj iznos ne ulazi u bruto, nego dolazi na račun uz neto.

Ako si nekome uzdržavani član

Kao uzdržavani član na tuđoj poreznoj kartici smiješ u godini imati najviše 3.600,00 € primitaka, odnosno šesterostruki osnovni osobni odbitak. U tu granicu ulaze i primici na koje se ne plaća porez (Zakon o porezu na dohodak, čl. 17. st. 1.). Jubilarne nagrade nema među iznimkama iz čl. 17. st. 2., pa se u granicu računa cijela nagrada, zajedno s neoporezivim dijelom.

Ako granicu prijeđeš, godišnji porez osobe koja te ima na kartici utvrđuje se bez odbitka za tebe (čl. 17. st. 6. i 7.). Tko se sve smatra uzdržavanim članom, piše u vodiču o osobnom odbitku.

Kalkulator jubilarne nagrade →

Izvori

Još vodiča

Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.