Vodiči · provjereno 4. 10. 2026.

Nepuno radno vrijeme: plaća, doprinosi, porez, godišnji odmor i staž

Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog, a puno ne smije biti dulje od 40 sati tjedno (Zakon o radu, čl. 61. st. 1. i čl. 62. st. 1.). U pisanom ugovoru o radu mora stajati ugovara li se puno ili nepuno radno vrijeme i koliko sati traje radni dan ili tjedan. Umjesto broja sati ugovor može uputiti na zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu (čl. 15. st. 1. t. 9. i 10. i st. 3.).

Ista prava, plaća razmjerno satima

Poslodavac ti mora osigurati iste uvjete rada i usavršavanja kakve imaju osobe koje na istim ili sličnim poslovima rade puno radno vrijeme (čl. 63. st. 1. i 4.). Plaća i druga materijalna prava, poput regresa, božićnice i jubilarne nagrade, utvrđuju se razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu to uređuju drukčije (čl. 62. st. 5.).

Razmjerno se računa i minimalna plaća (Zakon o minimalnoj plaći, čl. 3. st. 6.). U 2026. iznosi 1.050,00 € bruto za puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu, čl. 1.), a za pola radnog vremena 525,00 €.

Kad neko pravo ovisi o tome koliko dugo radiš kod istog poslodavca, nepuno radno vrijeme računa se kao puno (Zakon o radu, čl. 62. st. 4.), primjerice za duljinu otkaznog roka (čl. 122. st. 1.). Najmanja otpremnina ipak se računa iz prosječne plaće u posljednja tri mjeseca, dakle iz plaće za nepuno radno vrijeme (čl. 126. st. 3.).

Nakon više od šest mjeseci rada u nepunom radnom vremenu kod istog poslodavca možeš zatražiti ugovor za puno radno vrijeme. Ako ti ga ne može ponuditi, poslodavac ti mora dati obrazložen pisani odgovor u roku od 30 dana, a ako zapošljava manje od 20 radnika, u roku od 60 dana (čl. 63. st. 5., 6. i 8.).

Doprinosi, olakšica i osobni odbitak

Stope doprinosa iste su kao uz puno radno vrijeme. Uz oba mirovinska stupa od bruta se odbija 15 % za I. i 5 % za II. stup, a poslodavac povrh bruta plaća 16,5 % za zdravstveno osiguranje (Zakon o doprinosima, čl. 13. st. 1., čl. 14. st. 1. i čl. 17. st. 1.). Dvije se stvari ipak ne smanjuju razmjerno satima.

Prva je olakšica za niže plaće: uz ukupni bruto do 700,00 € osnovica doprinosa za I. stup manja je za 300,00 €, a do 1.300,00 € to umanjenje postupno pada na nulu. Olakšica ne ovisi o tome radiš li puno ili nepuno radno vrijeme (čl. 21.a st. 1. do 3.).

Druga je osobni odbitak, dio dohotka (bruta umanjenog za mirovinske doprinose) na koji ne plaćaš porez. Iznosi 600,00 € mjesečno, bez obzira na radno vrijeme (Zakon o porezu na dohodak, čl. 14. st. 1.), a priznaje ga poslodavac kod kojeg ti je porezna kartica (čl. 26. st. 1.).

Primjer za Zagreb, bez djece na kartici i uz oba stupa: isti posao plaćen je 1.500,00 € bruto uz puno radno vrijeme, a 750,00 € uz pola radnog vremena.

Zagreb, bez djece Puno radno vrijeme Pola radnog vremena
Bruto 1.500,00 € 750,00 €
Olakšica za niže plaće nema 275,00 €
I. i II. stup 225,00 € i 75,00 € 71,25 € i 37,50 €
Porez 23 % 138,00 € 9,49 €
Neto 1.062,00 € 631,76 €
Trošak poslodavca (bruto II) 1.747,50 € 873,75 €

Uz pola radnog vremena odbitak od 600,00 € pokriva gotovo cijeli dohodak od 641,25 €, pa se porez plaća samo na 41,25 €. Zato je neto veći od pola neta uz puno radno vrijeme, a trošak poslodavca točno upola manji.

Za puni mjesec doprinosi se obračunavaju najmanje na najnižu mjesečnu osnovicu, koja u 2026. iznosi 757,34 € (Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2026. godinu, čl. 3.; Zakon o doprinosima, čl. 200. st. 1.). Uz nepuno radno vrijeme vrijedi njezin dio razmjeran ugovorenim tjednim satima u odnosu na 40 sati ili na kraće puno radno vrijeme kod poslodavca (čl. 200. st. 2.). Ako ti je plaća barem jednaka minimalnoj za tvoje sate, ta granica ne utječe na obračun: minimalna plaća veća je od najniže osnovice, a obje se smanjuju u istom omjeru.

Dva ugovora u nepunom radnom vremenu

Ugovori o radu kod više poslodavaca zajedno ne smiju prijeći 40 sati tjedno, osim uz dodatni rad (Zakon o radu, čl. 62. st. 2. i čl. 18.a). Kad sklapaš novi ugovor, poslodavcu moraš reći za one koje već imaš (čl. 62. st. 3.). Uz nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca smiješ raditi prekovremeno, to jest dulje od ugovorenog radnog vremena, samo ako poslodavcu daš pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku, osim u slučaju više sile (čl. 65. st. 1. i 6.).

Poreznu karticu imaš samo jednu, pa osobni odbitak koristi samo poslodavac kod kojeg je, a drugi obračunava porez na cijeli dohodak (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 28. st. 1. i 4.). Možeš i zatražiti da se odbitak podijeli među poslodavcima u postocima (čl. 28. st. 8.). Olakšica se računa iz zbroja svih bruto plaća u mjesecu (Zakon o doprinosima, čl. 21.a st. 5.).

Primjer, opet za Zagreb: uz posao od 750,00 € bruto prihvatiš još jedan na pola radnog vremena, također za 750,00 €, a kartica ostaje kod prvog. Zbroj od 1.500,00 € veći je od 1.300,00 €, pa olakšice nema ni kod jednog. Kod prvog je dohodak 600,00 €, koliko i odbitak, pa poreza nema, a neto pada s 631,76 € na 600,00 €. Drugi obračunava 23 % poreza na cijeli dohodak od 600,00 €, to jest 138,00 €, pa je neto 462,00 €. Zajedno je to 1.062,00 €, kao uz jedan ugovor za puno radno vrijeme.

Kalkulator na naslovnici računa s jednim poslodavcem, a napredni i s drugim. Dodatni rad, podjelu odbitka i godišnji obračun opisuje vodič Plaća od dva poslodavca.

Godišnji odmor

Zakon o radu ne propisuje kraći godišnji odmor za nepuno radno vrijeme, pa i tebi pripadaju najmanje četiri tjedna godišnje (čl. 77. st. 1.). Odmor se računa u radnim danima, prema tvom tjednom rasporedu (čl. 79. st. 1.). Ako radiš četiri sata svaki dan od ponedjeljka do petka, četiri tjedna su 20 radnih dana. Ako radiš tri dana u tjednu, to je 12 tvojih radnih dana.

Naknada plaće za vrijeme odmora najmanje je jednaka prosječnoj plaći iz prethodna tri mjeseca (čl. 81.), a to je plaća za nepuno radno vrijeme. Ostala pravila opisuje vodič o godišnjem odmoru.

Staž i mirovina

Za staž osiguranja sati rada u nepunom radnom vremenu preračunavaju se na puno radno vrijeme (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 31. st. 3.), pa cijela godina na pola radnog vremena vrijedi kao šest mjeseci staža. Iznimno, kao puno računa se rad s polovicom punog radnog vremena u slučajevima iz propisa o rodiljnim i roditeljskim potporama, primjerice nakon obveznog rodiljnog dopusta ili uz dijete s teškoćama u razvoju (čl. 31. st. 2.). Sati kod više poslodavaca zbrajaju se, ali se za jednu godinu priznaje najviše 12 mjeseci staža (st. 4. i 7.).

Kad se utvrđuje uvjet staža za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, nepuno radno vrijeme računa se kao puno (st. 8.). To ne vrijedi za mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, za koju se traži 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju (čl. 39. st. 1.).

Ako već primaš mirovinu, isplaćuje ti se i dok radiš do polovice punog radnog vremena. Ako se zaposliš na više od polovice punog radnog vremena, HZMO obustavlja isplatu, osim ako primaš starosnu, prijevremenu starosnu ili obiteljsku mirovinu i zaposliš se nakon navršenih 65 godina (čl. 100. st. 1. i 3.). Tada ti se isplaćuje pola starosne ili prijevremene starosne mirovine (mirovinski faktor 0,5 umjesto 1,0), a obiteljska mirovina koju prima samo jedan član obitelji isplaćuje se s faktorom 0,385 umjesto 0,77 (čl. 85. st. 1.). Za invalidsku mirovinu i neke druge slučajeve vrijede posebna pravila (čl. 100. st. 2. i 3.).

Izračunaj neto plaću →

Izvori

Još vodiča

Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.