Vodiči · provjereno 3. 10. 2026.

Paušalni obrt ili ugovor o radu: porez, doprinosi i prava u 2026.

S paušalnim obrtom naručitelju izdaješ račun, a porez i doprinose plaćaš ti, u propisanim iznosima koji ne ovise o tome koliko ti nakon troškova ostaje. Pravila u nastavku vrijede za 2026.

Tko može plaćati porez u paušalnom iznosu

Paušalni porez možeš plaćati za obrt te za poljoprivredu i šumarstvo ako nisi u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i ako ti primici od djelatnosti u godini nisu veći od iznosa za obvezni ulazak u taj sustav (Zakon o porezu na dohodak, čl. 82. st. 1.). Ta je granica 60.000,00 € (Zakon o PDV-u, čl. 90. st. 1.). Paušala nema za slobodna zanimanja, primjerice za zdravstvenu, veterinarsku ili odvjetničku djelatnost (Zakon o porezu na dohodak, čl. 29. st. 2.; Porezna uprava, Obrtnici paušalisti).

Na računima ne iskazuješ PDV (Zakon o PDV-u, čl. 90.g). Kad promet prijeđe 60.000,00 €, oslobođenje od PDV-a prestaje (čl. 90.f st. 2.). Osim ako se to dogodi u prosincu, dohodak i porez do kraja tog mjeseca još se utvrđuju u paušalnom iznosu, a od sljedećeg mjeseca dohodak se utvrđuje iz poslovnih knjiga (Zakon o porezu na dohodak, čl. 82. st. 10.; Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, u nastavku Pravilnik, čl. 4. st. 8. i 9.).

Koliki je porez: sedam razreda

Razred određuju primici naplaćeni u godini, koje upisuješ u knjigu prometa (Pravilnik, čl. 3. st. 1. i čl. 7.). Za svaki razred propisan je paušalni dohodak: gornja granica razreda umanjena za 85 % na ime priznatih izdataka, u koje su uračunati i doprinosi (čl. 3. st. 1. i 3.). Porez iznosi 12 % tog dohotka (čl. 4. st. 1.).

Primici u godini Paušalni dohodak Godišnji porez
do 11.300,00 € 1.695,00 € 203,40 €
11.300,01 do 15.300,00 € 2.295,00 € 275,40 €
15.300,01 do 19.900,00 € 2.985,00 € 358,20 €
19.900,01 do 30.600,00 € 4.590,00 € 550,80 €
30.600,01 do 40.000,00 € 6.000,00 € 720,00 €
40.000,01 do 50.000,00 € 7.500,00 € 900,00 €
50.000,01 do 60.000,00 € 9.000,00 € 1.080,00 €

Porez plaćaš tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja (čl. 6. st. 1.). Izvješće PO-SD za 2026. predaješ do 15. 1. 2027. (čl. 7. st. 4.). Ako je razred na kraju godine viši od onoga po kojem je porez plaćen, razliku uplaćuješ na dan predaje izvješća (čl. 6. st. 2.). Paušalni porez je konačan, pa za njega ne predaješ godišnju prijavu (čl. 4. st. 6.; Zakon o porezu na dohodak, čl. 49. st. 1. t. 5.).

Ako djelatnost obavljaš u Gradu Vukovaru, u općini I. skupine potpomognutih područja ili na otoku I. skupine, plaćaš 25 % godišnjeg poreza (Pravilnik, čl. 5.). Za razliku od oznake P1 na plaći, ovdje se ne gleda prebivalište, nego mjesto obavljanja djelatnosti.

Doprinosi: isti iznos svaki mjesec

Ako uz obrt nemaš ugovor o radu ni mirovinu, doprinose za sebe plaćaš iz obrta. Računaju se na osnovicu od 0,4 prosječne plaće, što u 2026. iznosi 797,20 € mjesečno (Zakon o doprinosima, čl. 68., 70. i 212. st. 3.; Naredba o iznosima osnovica za 2026., čl. 7.). Uz oba mirovinska stupa mjesečno plaćaš 119,58 € za I. stup, 39,86 € za II. stup i 131,54 € za zdravstveno osiguranje, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Iznos je isti i u mjesecu bez ijednog računa, a plaća se i komorski doprinos (Porezna uprava, Obrtnici paušalisti).

Ako uz obrt radiš i po ugovoru o radu, obrt ti je druga djelatnost, pa doprinose plaćaš jednom godišnje na paušalni dohodak iz tablice: uz oba stupa 7,5 % za I. stup, 2,5 % za II. stup i 7,5 % za zdravstveno osiguranje (Zakon o doprinosima, čl. 7. t. 6., čl. 13. st. 3., čl. 14. st. 2., čl. 17. st. 2., čl. 183. st. 2. i čl. 185. st. 3.). U prvom razredu to je godišnje 127,13 €, 42,38 € i 127,13 €. Plaća i njezin godišnji obračun ostaju isti kao bez obrta.

Usporedba s plaćom za isti trošak naručitelja

Primjer je izračunao program koji pokreće kalkulator: plaća od 2.000,00 € bruto u Zagrebu, oba mirovinska stupa, bez djece. Poslodavca stoji 2.330,00 € mjesečno (bruto II). Od toga 300,00 € ide u I. stup, 100,00 € u II. stup, 230,00 € je porez, a 330,00 € zdravstveno osiguranje. Tebi ostaje 1.370,00 € neto.

Ako naručitelj tvom obrtu plaća istih 2.330,00 € svaki mjesec, primici su u četvrtom razredu: 550,80 € poreza godišnje te 119,58 €, 39,86 € i 131,54 € doprinosa mjesečno. Doprinosi su niži jer im je osnovica 797,20 €, a ne 2.000,00 €.

Koliko ti na kraju ostaje, ne računamo jer to ovisi o troškovima obrta. Usporedba vrijedi samo ako ti naručitelj plaća i mjesece kad ne radiš, kao što poslodavac plaća godišnji odmor i prva 42 dana bolovanja.

Bez obrta posao se može platiti i ugovorom o djelu. Od 1.000,00 € bruto u Zagrebu odbija se 75,00 € za I. stup, 25,00 € za II. stup i 207,00 € poreza, pa ti ostaje 693,00 €. Naručitelja ugovor stoji 1.075,00 €. Fiksnih mjesečnih doprinosa nema, ali svaka isplata ulazi u godišnji obračun poreza.

Što gubiš izvan radnog odnosa

Zakon o radu uređuje odnos radnika i poslodavca (čl. 4.), a ne obrta i naručitelja. Uz ugovor o radu imaš plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a naknada za to vrijeme nije manja od prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (čl. 77. st. 1. i čl. 81.).

Kod redovitog otkaza u pravilu imaš otkazni rok od najmanje dva tjedna, a rok je to dulji što dulje radiš kod poslodavca (čl. 122.). Ako ti poslodavac otkaže nakon dvije godine neprekidnog rada, a razlog nije tvoje ponašanje, imaš pravo i na otpremninu (čl. 126.). Suradnja s naručiteljem prestaje onako kako je ugovoreno.

Najveća je razlika kod bolovanja. Uz ugovor o radu naknadu dobivaš od prvog dana, a prva 42 dana plaća je poslodavac (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, u nastavku ZOZO, čl. 40.; Pravilnik HZZO-a, čl. 42. st. 1.). S obrtom, kod bolesti ili ozljede izvan rada, naknadu na teret HZZO-a dobivaš tek od 43. dana, i to samo ako nemaš dospjelih neplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje (Pravilnik HZZO-a, čl. 42. st. 2. i 4.).

Naknada se računa od osnovice osiguranja iz posljednjih šest mjeseci, umanjene za doprinose i porez, a ne od zarade. Kod paušalnog obrta ta osnovica u 2026. iznosi 797,20 € mjesečno (ZOZO, čl. 7. st. 1. t. 6. i čl. 54. st. 3.).

Kad je obrt zapravo radni odnos

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za posao koji po naravi i vrsti rada te ovlastima poslodavca ima obilježja radnog odnosa, smatra se da je sklopljen ugovor o radu, osim ako poslodavac dokaže suprotno (Zakon o radu, čl. 10. st. 2.). To vrijedi i za ugovor s obrtom i za ugovor o djelu.

Radni odnos znači da posao obavljaš osobno i prema uputama poslodavca, koji ti za rad isplaćuje plaću i smije pobliže odrediti mjesto i način rada (čl. 7. st. 1. i 2.). Ako tako radiš preko obrta, na naručitelju je da dokaže da ugovor o radu ne postoji.

Za porez vrijedi slično. Porezne činjenice utvrđuju se prema gospodarskoj biti, odnosno prema stvarnom sadržaju posla, a ako se prividnim poslom prikriva drugi, porez se utvrđuje prema prikrivenom poslu (Opći porezni zakon, čl. 11. st. 1. i čl. 12.).

Ako naručitelj za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada, kakav je rad za plaću, s tobom ugovori drukčiji način obavljanja posla ili oblik koji se niže oporezuje, porez se obračunava kao da takvog ugovaranja nije bilo. Za taj porez odgovaraš ti, a naručitelj kao jamac platac (čl. 12.a st. 1. t. 1. i st. 2.).

Usporedi s ugovorom o djelu →

Izvori

Još vodiča

Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.