Vodiči · provjereno 4. 10. 2026.

Ugovor o radu na određeno vrijeme: trajanje, prava, plaća i istek

Ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme (Zakon o radu, čl. 11. st. 1.). Ugovor na određeno vrijeme iznimka je: smije se sklopiti samo kad je potreba za poslom privremena zbog objektivnog razloga, a kraj radnog odnosa unaprijed je određen (čl. 12. st. 1.). Sadašnja pravila o trajanju i broju takvih ugovora vrijede od 1. 1. 2023. (NN 151/22, čl. 2. i 67.).

Kad se smije sklopiti

Objektivni razlog mora biti naveden u ugovoru, a zakon priznaje dva: zamjenu privremeno odsutne osobe i posao koji je po svojoj prirodi ograničen rokom ili nekim događajem (čl. 12. st. 3.). Ugovor mora sadržavati i datum prestanka ili očekivano trajanje (čl. 15. st. 1. t. 5.).

Ako prije početka rada ne dobiješ pisani ugovor ni pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da imaš ugovor na neodređeno (čl. 14. st. 4.).

I uz ugovor na određeno smije se ugovoriti probni rad, ali razmjeran očekivanom trajanju ugovora i naravi posla (čl. 53. st. 6.).

Najdulje tri godine i najviše tri uzastopna ugovora

Jedan ugovor na određeno smije trajati najdulje tri godine (čl. 12. st. 2.). S istom osobom poslodavac smije sklopiti najviše tri uzastopna ugovora, koji ukupno, računajući i prvi, traju najviše tri godine (st. 4.).

Uzastopni su ugovori između kojih nema prekida ili prekid traje najviše tri mjeseca. To vrijedi i kad ih sklapaju različiti, ali povezani poslodavci (st. 5.), primjerice povezana društva u smislu propisa o trgovačkim društvima (st. 6.).

Pravilo Granica Zakon o radu
Trajanje jednog ugovora najdulje 3 godine čl. 12. st. 2.
Uzastopni ugovori s istim ili povezanim poslodavcem najviše 3, ukupno do 3 godine čl. 12. st. 4.
Prekid između uzastopnih ugovora najviše 3 mjeseca čl. 12. st. 5.
Aneks koji produljuje trajanje ugovora računa se kao sljedeći ugovor čl. 12. st. 8.
Stanka prije novog ugovora nakon isteka niza najmanje 6 mjeseci čl. 12. st. 9.

Kad niz uzastopnih ugovora završi, istekom tri godine ili prestankom posljednjeg ugovora, isti ili povezani poslodavac smije s tobom sklopiti novi ugovor na određeno tek nakon stanke od najmanje šest mjeseci od prestanka radnog odnosa (st. 9.).

Dulje od tri godine jedan ugovor ili niz ugovora smije trajati samo zbog zamjene privremeno odsutne osobe, radi dovršetka projekta koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili kad to zbog drugog objektivnog razloga dopušta poseban zakon ili kolektivni ugovor (st. 7.).

Za sezonske poslove, koji u kalendarskoj godini smiju trajati ukupno najdulje devet mjeseci, ne vrijede ni granica od tri godine ni ograničenje broja uzastopnih ugovora ni stanka od šest mjeseci (čl. 12. st. 11. i čl. 16. st. 2.). Za ugovor s agencijom za privremeno zapošljavanje ne vrijedi ograničenje broja uzastopnih ugovora (čl. 46. st. 2.). Na ugovor o dodatnom radu sklopljen na određeno ne primjenjuje se nijedno pravilo iz čl. 12. (čl. 18.b st. 3.).

Kad postaje ugovor na neodređeno

Ugovor na određeno sklopljen protivno zakonu, primjerice bez objektivnog razloga ili na dulje od dopuštenog, smatra se ugovorom na neodređeno. Isto vrijedi ako nakon isteka ugovora nastaviš raditi kod istog poslodavca (čl. 12. st. 10.).

Nakon najmanje šest mjeseci rada kod istog poslodavca i završenog probnog rada, ako je bio ugovoren, možeš zatražiti ugovor na neodređeno (čl. 13. st. 5.). Poslodavac zahtjev mora razmotriti, a ako takav ugovor ne može sklopiti, mora ti u 30 dana od primitka zahtjeva pisano obrazložiti zašto. Poslodavac s manje od 20 radnika za to ima 60 dana (st. 6. i 8.). Na ponovljeni zahtjev mora odgovoriti samo ako je od prethodnog prošlo najmanje šest mjeseci (st. 7.).

Ista prava kao na neodređeno

Poslodavac ti mora osigurati iste uvjete rada kao osobi na neodređeno koja kod njega ili kod povezanog poslodavca radi iste ili slične poslove i ima ista ili slična znanja i vještine (čl. 13. st. 1.). Ako takve osobe nema, mjerilo su uvjeti koje za takav posao određuje kolektivni ugovor ili drugi propis koji obvezuje poslodavca, a ako ni njih nema, primjereni uvjeti (st. 2. i 3.).

Mora te obavijestiti i o poslovima za koje kod njega možeš sklopiti ugovor na neodređeno te ti omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao osobama na neodređeno (st. 4.).

Plaća: isti obračun, osim prvog ugovora na neodređeno

Plaća po ugovoru na određeno obračunava se kao i na neodređeno: isti mirovinski doprinosi, isti osobni odbitak i iste stope poreza. Recimo da živiš u Rijeci, na poreznoj kartici nemaš djece i uplaćuješ u oba mirovinska stupa. Uz 1.300,00 € bruto poslodavac obustavlja 195,00 € za I. i 65,00 € za II. stup, a porez po stopi od 20 % iznosi 88,00 €. Neto je 952,00 €.

Povrh bruta poslodavac plaća zdravstveni doprinos od 16,5 % (Zakon o doprinosima, čl. 14. st. 1. t. 1.), ovdje 214,50 €, pa je bruto II, odnosno ukupni trošak poslodavca, 1.514,50 €.

Trošak poslodavca mijenja se tek kad sklopiš svoj prvi ugovor na neodređeno: tada je poslodavac najdulje godinu dana oslobođen zdravstvenog doprinosa (Zakon o doprinosima, čl. 7. t. 54. i čl. 20. st. 2. i 3.). Raniji ugovori na određeno tome ne smetaju: prema mišljenju Porezne uprave od 28. 3. 2025. važno je samo da prije nije bilo ugovora na neodređeno ni kod jednog poslodavca. U riječkom primjeru neto ostaje 952,00 €, a bruto II pada na 1.300,00 €.

U Zadru, uz jedno dijete na kartici i 1.800,00 € bruto, neto je 1.332,00 €, a bruto II 2.097,00 €, od čega je 297,00 € zdravstveni doprinos. Uz prvi ugovor na neodređeno bruto II je 1.800,00 €. U naprednom kalkulatoru oslobođenje uključuješ tako da u polju „Prvi ugovor o radu na neodređeno” odabereš „Da, prva godina”.

Kad ugovor istekne

Ugovor na određeno prestaje istekom vremena na koje je sklopljen, bez otkaza (Zakon o radu, čl. 112. st. 1. t. 5.). Otkazni rok i otpremninu Zakon o radu veže uz otkaz (čl. 122. st. 1. i čl. 126. st. 1.), pa ti po isteku ugovora ne pripadaju. Kolektivni ugovor ili tvoj ugovor o radu mogu predvidjeti povoljnije uvjete od zakonskih (čl. 9. st. 1.), pa provjeri što u njima piše.

Za godinu u kojoj ugovor istekne pripada ti razmjerni dio godišnjeg odmora, a za neiskorištene dane poslodavac ti isplaćuje naknadu (čl. 78. st. 2. i čl. 82. st. 1.). Ako ti je radno vrijeme bilo nejednako raspoređeno, a do isteka ugovora odradiš više od prosječnog ugovorenog radnog vremena, višak sati smatra se prekovremenim radom (čl. 66. st. 9.).

Istek ugovora ne isključuje pravo na naknadu za nezaposlene (Zakon o tržištu rada, čl. 48.). Ako radni odnos prije isteka prestane tvojim otkazom ili sporazumom, naknade u pravilu nema (čl. 48. t. 1. i 2.). Uz to ti treba najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, a ako imaš manje od 30 godina, dovoljno je šest (čl. 46. st. 1. i 2.). Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljuješ se i zahtjev podnosiš u 30 dana od prestanka radnog odnosa (čl. 47. st. 1.).

Iznos i trajanje naknade opisuje vodič o naknadi za nezaposlene, a zadnju isplatu, isprave i porez vodič o prestanku ugovora o radu.

Izračunaj neto plaću →

Izvori

Još vodiča

Informativni tekst, nije porezni savjet. Uočiš li grešku, javi nam.